Category Archives: 5) RAZGOVORI nadahnuti knjigama :)

Demoni, ti strašni demoni…

Dragi Tragači,

na početku sam vam rekla kako me sam naziv DEMON privukao da uzmem knjigu “Demon školske knjižnice” i pročitam ju. Potražila sam definiciju demona u enciklopediji, ali sam čitajući knjigu “Čarobnjakov priručnik” Allan Zola Kronzek-a i Elizabeth Kronzek saznala još neke zanimljivosti o njima:

  1. Prvi zapisi o demonima potječu iz drevnih kultura Mezopotamije, Perzije, Egipta i Izraela,
  2. Demone se optuživalo za bolesti, propast ljetine, poplave, požare, pošasti, mržnju i ratove,
  3. Smatralo se da su sposobni preuzeti bilo koji oblik, te se često pojavljuju kao muhe, psi, bikovi ili višeglava čudovišta,
  4. Vjerovalo se da su demoni nekoć bili mudri anđeli, te zbog toga posjeduju riznicu dragocjena znanja o temama poput matematike, ljekovitih trava, geometrije, letenja i nevidljivosti,
  5. Demona će se uvijek prepoznati po NOGAMA. Dok ostatak tijela može biti obličje lijepe žene, troglava tigra ili čega god možete zamisliti, noge će uvijek biti kozje, svinjske, pijetlove, guščje, ili u slučaju vodenog demona, riblji ili zmijski rep. Također, višeglavost je uobičajena, kao i višak ili manjak prstiju na rukama i nogama,
  6. Demone je u većini slučajeva moguće nadmudriti, a najmoćnije oružje protiv njih su DOMIŠLJATOST, ISKRENOST, LJUBAV i, vrlo često, SMIJEH.
demon
preuzeto s : http://www.korpg.com/blog/wp-content/uploads/2012/07/demon.jpeg

Sada kada smo pobliže upoznali značajke demona, zanima me jeste li čitali neku knjigu u kojoj se pojavljuju demoni?

Volite li čitati knjige s tom tematikom ili ih izbjegavate?

Napišite naslove knjiga koje ste čitali, a skrivaju različita nadnaravna, demonska, vampirska, vukodlakasta i uopće fantastična strašna bića!

Kakav osjećaj u vama izazivaju takve knjige?

Spavate li s upaljenim svjetlom ukoliko čitate knjige takve tematike prije spavanja? 

MaryTheBookFairy

Knjiga traži čitatelja

S ovu stranu pulta knjižnice često sam imala priliku čuti rečenice kao što je: „Nije to za mene“ ili „To je za djecu“. Ali i sresti sasvim sitne klince koji nose debele knjižurine s police sa znanstvenom fantastikom.
Kad nove knjige stignu u knjižnicu uglavnom se bez velike nedoumice odšeću u smjeru odjela za odrasle ili dječjeg odjela. S vremenom se pojavio i odjel za mlade. Neke knjige jednostavno moraju doći više puta pa se naći na policama sva tri odjela.
Ali s vremena na vrijeme pojave se knjige koje naprave pravi kaos i među čitateljima i među knjižničarima. One koje su u isto vrijeme slikovnice i ozbiljne stručne knjige. Kao da se igraju svima nama i namjerno nas zezaju. Jer, iako im stavimo naljepnice sa signaturom, knjige nisu zimnica. Ne zatvorimo ih, označimo i smjestimo na policu da čekaju na red. One ipak žive svoje papirnate živote. Putuju iz ruku u ruke. O njima se priča i preporučuje ih se, njih se čita i odustaje od čitanja, zaboravlja, vraća, posuđuje ponovo. Baca, popravlja, seli s odjela na odjel. Traži ih se, otkrivaju se slučajno, reklamiraju se, zaključavaju se u staklene vitrine. Knjige se čitaju, ostavljaju, čuvaju, vole…
Neke su knjige za djecu. I točka. Dječje knjige. Koje osim djece, čitaju knjižničarke. Učiteljice. Tete odgajateljice. Mame i tate. Profesori koji proučavaju književnost. Pedagozi, logopedi, pedijatri. Ilustratori i pisci. Očito, cijela hrpa odraslih.
Onda nije ni čudo da i knjige za odrasle povremeno odluče prisvojiti sebi kojeg dječjeg čitača.
Zato knjižnice moraju imati odjel za odrasle i dječji odjel. Ali knjige! Knjige su za ljude, sve ljude.

 

Slažete li se? Na koji bi ste odjel knjižnice vi stavili knjige kakve su Egiptologija, Sjeverozapadni vjetar Zdenka Bašića ili Bajoslovlja Vida Baloga?

knjige za tragače

 

RAZGOVORI nadahnuti knjigama :)

Kategorija Razgovori nadahnuti  knjigama 🙂, staro-novi je post kojim  pozivamo na razgovor o knjigama koje volite čitati i književnosti uopće, naravno u skladu s  pravilima bloga. 

Evo, kako bismo potaknuli prstiće tipkaliće na pisanje, postavljamo uvodno pitanje:

Kakve knjige najradije čitaš:  pustolovne, s likovima životinja koje pričaju, bajkovite, dnevnike, kriminalističke, samo o stvarnom životu – bez čarolija molim 😉… I naravno, daj nam primjere!!!